Izložba o Omladinskom koncentracionom logoru za djevojke i mlade žene Ukermark
od 24. septembra do 14. decembra
u JIFE-u, Praterstern 1, 1020 Wien (Beč)
Slobodan ulaz.
od 24. septembra do 14. decembra
u JIFE-u, Praterstern 1, 1020 Wien (Beč)
Slobodan ulaz.
Na projektu Čija priča? radi grupa koju djelom čine članovi Austrijskog udruženja bivših interniraca logora Ravenzbrik (Ravensbrück) i njihovih prijatelja (ÖLGR/F), kao i ljudi koji se interesuju za politiku sjećanja. Polazište našeg rada je bila želja da se putujuća izložba o omladinskom koncentracionom logoru Ukermark po prvi put prikaže u Beču.
Nizom pratećih događaja pokušavamo stvoriti veću vidljivost dugotrajnih posljedica progona pod nacističkim režimom i diskriminacija koje su često i posle 1945. godine bile nastavljane bez prekida. Pri tome je naš fokus postavljen na neke od razloga za progon zbog kojih su djevojke i mlade žene bile internirane u Omladinski koncentracioni logor Ukermark (Uckermark) – kao na primjer zbog pripisane oznake „asocijalna“. Iskustva osoba, nad kojima je počinjeno brutalno nasilje od strane civilnog stanovništva sa nacističkim ubijeđenjem, često se ignorišu ili potiskuju iz svijesti. Pitanje Čija priča? je usmijereno na kritiku „većinskog diskursa“ u Austriji, koji – kritički ili ne – kruži oko pitanja krivice, odgovornosti i njihovog odbijanja, pa time same pogođene osobe uvijek iznova čini „nevidljivim“.
Ovim projektom želimo pokušati da postavimo u središte pažnje neke od tih perspektiva. Takođe, želimo pokazati i voditi diskusiju o tome u kojoj mjeri se i dalje nastavlja nasilna diskriminacija, represija i ponižavanje ljudi koji su gurnuti na rub društva, jer se ne uklapaju u željenu sliku. To se dešava svakodnevno u institucijama, kada, na primjer, socijalni radnici u dosije svojih klijenata unose tobožnje dokaze njihove „antisocijalne ličnosti“ ili njihovih „sklonosti ka kriminalu“. Ili, kada prolaznici na ulici psuju i pljuju prosjake i zahtijevaju njihovo „uklanjanje posrijedstvom policije“ sa javnih mjesta. Štaviše, nasilni rasistički i antisemitski napadi na javnim mjestima se ne mogu nazvati rijetkošću.
Cilj našeg rada je stoga da se pažljivim posmatranjem nedavne prošlosti Austrije i Njemačke zajednički razvijaju mogućnosti djelovanja protiv savremenih rasističkih, seksističkih, antisemitskih i antiromskih tendencija i klasnih podjela.